Je li za izvrsnost u znanosti najbolje potpuno ukinuti financiranje za domaće istraživačke projekte?
Treba li uopće financirati znanstvena istraživanja u malim zemljama u regiji ako se takvo financiranje ne može provesti na zadovoljavajući način? Logični zaključak je da bi možda upravo trebalo ukinuti financiranje znanosti kako bi potaknuli razvoj izvrsnosti. Zašto nastaviti bacati novac na nekvalitetne projekte koji ne proizvode konkretne rezultate, a ako se ikada i objave, to se radi u nevažnim domaćim časopisima koje skoro nitko ne čita – i ne citira te radove. Ušteđeni novac se može uložiti u fond koji bi rastao i mogao se upotrijebiti za ispostavu novih, bogatijih, znanstvenih fondacija, čiji bi rad bio transparentan, a odluke se donosile isključivo na temelju izvrsnosti projekata i kvalitetnih međunarodnih recenzija.
“S kim si, takav si” – ima li balkanski model istraživačkog rada društvo?
Prva i osnovna karakteristika naučne karijere posle doktorata u evropskom kontekstu je nesigurnost posla, stalna promena pozicija i zvanja, konstantan pritisak da se objavi što više radova i internacionalizacija istraživačke karijere. Evropski model dodatno je specifičan zbog racionalizacije kadrova, ukidanja državnog finansiranja univerziteta, privatizacije obrazovanja i dominacije timskih projekata finansiranih od strane Evropske komisije i nacionalnih istrazivackih agencija. Balkanski model akademske karijere, sa druge strane, doživeo je malo promena: tipično uzlazna karijera započinje se na instituciji na kojoj se doktorira, favorizujući interno tržište kandidata, fokus je i dalje većinski na nastavi i eventualno na primenjenim istraživanjima za internacionalne organizacije, dok je redak naučno-istraživački rad.
Part-tajm akademija kao epidemija
Najbolji pokazatelj dugoročne strategije jedne institucije jeste njegovanje sopstvenog kadra. Tako nakon više od decenije postojanja fakultet još uvijek nema predavačkog kadra iz svojih redova. Studenti se zadržavaju svega godinu, dvije kao demonstratori ili pomoćni asisitenti, a i to su pojedinačni slučajevi. S druge strane, temelji na ovoj instituciji su zaista bili postavljeni kako treba, a tehnički preduslovi za kvalitetnu nastavu su bili više nego dobri.
Znanstveno novinarstvo svjetske kvalitete postoji i na Balkanu
Iako je istina da nemamo mnogo znanstvenih novinara u Hrvatskoj i u široj regiji, ovakav negativan stav je ustvari ipak posljedica neinformiranosti. Kao glavne probleme u hrvatskoj akademskoj zajednici Rudež ističe korupciju, nepotizam, klijentelizam pa čak i kriminal. “Iskreno, ima dana kada mi se čini da pratim crnu kroniku, a ne akademsku zajednicu,” rekla je za portal Čuda Prirode.
