SR EN

BLOG

Odgoj i obrazovanje i znanost u regiji za izazove budućnosti

Objavljeno: 04. 09. 2017. Autor: Igor Čatić

Foto: Boris Jagačić

Razvoj tehnike šezdesetih godina (npr. laser, mikroelektronika, računalo i sl.), a osobito digitalizacija krajem stoljeća: DVD, SMS, mp3 i posebno WEB, dramatično je promijenila ljudske živote. Dostupni izvori ukazuju na još dramatičnije promjene u budućnosti. Poput sve snažnije kiborgizacije, robotizacije i razvoja umjetne inteligencije pa i transhumanizacije. U tom kontekstu bit će razmotrene dvije ljudske aktivnosti s najdalekosežnijim posljedicama. Kako u svijetu, tako i u regiji. To su odgoj i obrazovanje te znanost.

Odgoj i obrazovanje

Tijekom životnog doba obrazovanje dijeli se u dva dijela. To su odgoj i obrazovanje tijekom formativnog razdoblja: osnovnoga, srednjega i visokog. Zatim slijedi obrazovanje za radna mjesta tijekom radnoga vijeka i treću dob. U središtu razmatranja je odgoj i obrazovanje u formativnom razdoblju.

Najprije je krajem 20. stojeća, politički EU nametnula bolonjski proces. S nikada jasno definiranom svrhom i doktoratom kao završetkom. Nazire se pritom jedna misao. Bolonjski proces je osmišljen da se bogati i moćni zapravo dvostupnjevitim studijem domognu najboljih iz manje razvijenih sredina. O čemu svjedoče brojni primjeri. Sada se nameće STEM ali i pitanje. Kako odgajati i obrazovati one rođene poslije 2010? Tzv. trans-Z(ombi) naraštaj Koji će u svijet rada ući početkom tridesetih, a neki će doživjeti i 22. stoljeće.

Osobno, to je moguće ako odgoj bude vrijednosno usmjeren, a obrazovanje za izazove budućnosti, a ne za radno mjesto. Za budućnost treba Post-STEM. To je sažet koncept STEAL + SSH. STEAL znači: prirodoznanstvo, informatika, tehnika, art (umjetnost, umijeće) i jezici. Jezici mogu biti formalni: matematika, logika, računalni jezici te humani: vizualni i auditivni. Za život potrebne su i društveno-humanističke znanosti (SSH). Posebno treba naglasiti jednu pojedinost. Tko ne zna prošlost osuđen je da ju ponovi. To vrijedi i za područje znanosti. Obrazovanje za konkretno radno mjesto dužnost je poslodavca. On može kao osobu zanatnika dobiti npr. alatničara. Ali alatničar mora tijekom formalnog školovanja učiti o izradi alata za štancanje lima i kalupa za injekcijsko prešanje keramičkih smjesa. Što otvara velike mogućnosti za udruge i poduzeća da obrazuju u određenom trenutku za konkretna, osobito novo uvedena radna mjesta. Kao što je to šezdesetih godina bio slučaj s računalom ili laserima u medicini..

Zašto odstupanje ocjenjivanja od Gaussove krivulje?

Trenutno su najvažnija pitanja: Što treba poučavati tijekom formativnog razdoblja i što učenik mora trajnije zapamtiti za realni život? Što se može prepustiti kasnije digitalnim alatima? Zamijećeno je da se napustilo Gaussovu krivulju raspodjele rezultata učenja. Nejasno, odakle poplava učenika s vrhunskim ocjenama. Zbog kojih su učitelji (najviši pojam) izloženi pritiscima roditelja. No, i drugih zainteresiranih da određeni učenik mora izvršiti školovanje s prosjekom ocjena 5,0. U protivnom ne će biti primljen u nastavak školovanja. Tu činjenicu nitko nikada nije objasnio javnosti. Svođenje mogućnosti upisa u viši stupanj obrazovanja na neprirodnu raspodjelu uspjeha, kako iskustvo uči može izravno utjecati na svjesno zanemarivanje potencijalnih uspješnih ljudi u društvu. Stav se temelji na dosadašnjim saznanjima. Istodobno, previše prava dodijeljeno je učenicima (posredno roditeljima i onima s njima povezanim). Stoga su oni koji podučavaju i odgajaju pod stalnim stresom.

 

Digitalno doba

Sve rasprave koje se vode o odgoju i obrazovanju za izazove budućnosti, zanemaruju dva bitna elementa. Sve je nužnije pojmovno mišljenje i pouka o važnosti sustavnosnog pristupa. Sagledavanja svega što se radi, kao rezultat djelovanja nekog sustava. Danas je moguće razlikovati dva osnovna sustava. Digitalno- ili kiber-fizičke sustave i informacijske sustave. Pritom u oba sustava postoji trojedinstvo informacije, energije i materije. U digitalno-fizičkom sustavu težište je na materiji i energiji. U informacijskom sustavu na informacijama (podaci, naredbe, znanje itd.). Međutim treba naglasiti jednu važnu činjenicu. Informacije se ne jede, u njih se ne oblači i pod njima se ne spava. Genijalna misao stručnjaka Siemensa iz 1999.

Može li pretraživalica učiti osnovne pojmove? 

Reformatori obrazovanja insistiraju da djeca sama uče pojedine pojmove. Primjer. U posljednje vrijeme suočeni smo s pitanjem je li postoji četvrta industrijska revolucija, poznatija kao Industrija 4.0. Analiza pokazuje porazne rezultate. Kada je proučavano značenje naziva revolucija, ustanovljeno je na tražilici da se naziv revolution susreće u oko 100 milijuna tekstova. A odgovor na pitanje revolucija nudi se 1,1 milijun tekstova. Neka netko odgovori na pitanje, kako će učenik samostalno tijekom školovanja doći do pravog odgovora.

Konačno, kako digitalizacija utječe na kognitivne sposobnosti učenika? Tribina „Digitalna demencija“ rezultirala je poraznim rezultatima. Prestanak pisanja velikih i malih slova, oslanjanje na sve je u kompjutoru i izostanak učenja napamet, vodi snižavanju kognitivnih sposobnosti. Postoje knjiga R. Bradburyja i istoimeni film Fahrenheit 451. Prema zamišljenim preinakama procesa odgoja i obrazovanja na ovim prostorima, sadržaj tog romana postaje nemoguć. U želji da satre neovisno mišljenje, u Fahrenheitu 451 država spaljuje knjige. Međutim postoje pojedinci koji znaju napamet njihov sadržaj. Za nove generacije problem je naučiti napamet tablicu množenja ili koju pjesmicu. Treba upozoriti i na digitalni mobing. Poseban je problem neovlašteni upad promicatelja digitalizacije u državne obrazovne sustave diljem regije.

Znanost

Klasična znanost postupno nestaje. Sve se temelji na čudnim kriterijima vrednovanja pojedinih sveučilišta i pojedinaca te nezadrživ razvoj industrije verificiranja radova i otkrivanja plagijata. U nastavku navedeni podatci su približni.

Položaj sveučilišta

Zemlje bivše države imaju oko 22 milijuna stanovnika, što je 0,3 % svjetske populacije. U svijetu ima oko 22.500 sveučilišta. Šangajska lista uzima u obzir prvih 500. Na najnovijoj listi Sveučilište u Beogradu s mjestom na ranglisti od 201.-300. mjesta ubraja se među 1 % najboljih svjetskih sveučilišta, Ljubljana je među 1,8 %, a Zagreb među 2,4 %. Po Gaussovoj krivulju sve do 2,15 % smatra se izvrsnim. Veliki uspjeh za skupinu zemalja koje čine samo oko 0,3 % svjetske populacije uz nezadovoljavajuće financiranje.

Kriteriji napredovanja pojedinaca

Bolonjski proces s doktoratom kao završnim rezultatom obrazovanja, potpuno je poremetio

kriterije izbora u viša zvanja. Deklaracija iz San Franciska (DORA) iz 2013. zahtijeva drugačije kriteriji od uvedenih. Sada se samo računaju radovi na engleskom jeziku koje su objavljivanjem žigosali najgori eksploatatori u povijesti. Moraš imati ideju, nabaviti novac, načiniti posao i onda platiti časopisu da to objavi i eventualno nekom programu za ispitivanje plagijata da provjeri rad. Stoga ne začuđuje da je Elsevier u 2016. uprihodio 6 milijardi funti uz profit od 38 %. Iskustveno, pitanje plagijata je velika tema za naredno razdoblje.

Potpuno je izostala razgovorna komponenta pri izboru. Poznat je primjer jednog njemačkog profesora na tehničkom fakultetu , istina u drugim vremenima. Po broju radova bio je možda i najslabiji. Kada ga je predsjednik izbornog povjerenstva pitao što će raditi kao šef katedre, odgovor je bio kratak. Istraživanja za praksu. Dvadeset i tri godine kasnije imao je 250 golf loptica, svaka je predstavljala jednog dr. ing.

Valja zaključiti. Trebaju nam ozbiljne rasprave o odgoju i obrazovanju kao i znanosti. Ali ne u funkciji moćnika nego za potrebe matičnih zemalja. A nazire se još jedan trend, sve veća državna nevoljkost financiranja znanosti.

Prof. emeritus Igor Čatić

1 komentara

Dodajte komentar

  • Poštovani profesore Čatić, svaka čast - doista ste ukratko ocrtali vrlo porazno aktualno stanje razine obrazovnih sustava, ali i perspektive razvoja, koja na žalost neminovno ide u smjeru intelektualnog osiromašenja cjelokupnog čovječanstva, a u svrhu dehumanizacije ljudske egzistencije. Srdačan pozdrav Tihomir Engler
    Tihomir Engler 3 years ago
    Prepopučujem (3) Ne prepopučujem (0)