SR EN

BLOG

Znanstveno novinarstvo svjetske kvalitete postoji i na Balkanu

Objavljeno: 02. 10. 2017. Autor: Mićo Tatalović

“Nekako sumnjam da "science journalists" postoje u hrvatskim novinama.”

Ovako piše u jednom nedavnom tweetu u raspravi o citiranju znanstvenih radova u novinama.

Iako je istina da nemamo mnogo znanstvenih novinara u Hrvatskoj i u široj regiji, ovakav negativan stav je ustvari ipak posljedica neinformiranosti.

Nekolicina novinara u regiji se redovno kvalitetno bavi znanstvenim temama, bilo da je to u novinama, na internet portalima, ili na radio-televiziji. I to su novinari koje bi akademska zajednica trebala podupirati na svaki mogući način, jer bez znanstvenih novinara, akademske teme ili izostaju iz medija ili se prepuštaju novinarima koji nemaju dovoljno znanja i iskustva da o njima uvijek pišu kvalitetno.

Znanstvene novinare se zbog njihovog znanja čak zna i pomiješati sa znanstvenicima.

“Često me greškom predstavljaju kao naučnika,» kaže u nedavnom intervju-u za interview.ba Jelena Kalinić, novinarka koja piše o nauci i tehnologiji, i autorica bloga Quantum of Science.

«Međutim, ja nemam nikakvo pravo da se tako nazivam – ne bavim se naučnim radom i istraživanjem, niti sam uposlenik neke institucije koja se time bavi. Ja sam novinarka koja je završila studij jedne egzaktne nauke, a to znači da se bavim izvještavanjem iz oblasti nauke i tehnologije. Zadatak mi je nešto jednostavnijim jezikom široj publici objasniti značaj nekog istraživanja.”

Njihovo poznavanje i razumijevanje tema iz znanosti i specifični problemi s kojima se susreću su doveli do povezivanja znanstvenih novinara u mnoga nacionalna i međunarodna udruženja kroz koja se usavršavaju i uče kvalitetnije baviti novinarstvom.

U zadnjih nekoliko godina, znanstveni novinari iz regije su se tako povezali kroz Balkansku Mrežu Znanstvenih Novinara, koja podupire izmjenjivanje iskustava, i otvara nove prilike novinarima iz regije. Npr. nedavno nas je desetak dobilo stipendije za putovanje na Europsku Konferenciju Znanstvenih Novinara u Kopenhagenu, gdje smo bili pohvaljeni od strane organizatora na visokoj kvaliteti i originalnosti radionica koje smo predložili i odradili.

«Posebno me je obradovalo to što je program sačinjavao veliki broj radionica koje su organizovali novinari sa Balkana,» piše o Europskoj konferenciji na blogu Udruženja naučnih novinara Crne Gore Anđela Đurašković, mlada novinarka i stipendistica iz Crne Gore. «Govorilo se o izazovima sa kojima se suočavaju novinari iz Istočne Evrope, vidovima cenzure sa kojima se susreću prilikom izvještavanja o naučnim temama i kvazi-nauci, koja i na ovim prostorima često privuče veću publiku nego prava naučna otkrića. Naše kolege iz drugih krajeva Evrope imale su priliku da vide kako je i ovdje uz malo hrabrosti, istrajnosti i dovitljivosti moguće javnosti pružati kvalitetne naučne sadržaje prilagođene tržištu, uprkos ograničenom budžetu.»

Uz Balkansku mrežu znanstvenih novinara i Udruženje naučnih novinara Crne, to su i Hrvatska Udruga Znanstvenih Novinara i Srpska Mreža naučnih novinara.

 

U Srbiji mnogi novinari pišu za časopis Elementi, a tu je i lokalno izdanje Popular Science časopisa, pa i Nova Galaksija, i Planeta. Tko želi čitati o znanosti na domaćem jeziku ima izbora.

Znanstvena novinarka RTS-a, Milica Momčilović, je nedavno ušla u uži izbor za mjesto na odboru prestižne Svjetske Federacije Znanstvenih Novinara.

Anđela Đurašković, studentica iz Crne Gore je dobila stipendiju za Svjetsku Konferenciju Znanstvenih Novinara u San Franciscu.

Tanja Rudež, znanstvena novinarka Jutarnje Lista je pak pred par godina proglašena najboljom znanstvenom novinarkom u Europi – a Tina Popović i Ivan Čadjenović, znanstveni novinari Crnogorskih novina Vijesti su dobili priznanja za njihovo hrabro istraživačko novinarstvo.

Balkanska mreža znanstvenih novinara je pak dala priznanje Vedrani Simičević, znanstvenoj novinarki Novog Lista, za sjajne radove na temu znanosti, i Mariji Boljević, za njene tekstove za medije u regiji i inostranstvu.

Ovi primjeri su ilustracija činjenice da u regiji još uvijek postoje odlični znanstveni novinari koji se ozbiljno bave svojim poslom.

A s obzirom da u svijetu imamo sve više znanstvenika, znanosti i tehnologije, novinari koji pišu o tim temama će biti tu i u skoroj budućnosti.

«Mislim da je zanimanje znanstvenog novinara jedan od poslova budućnosti, bilo tiskanih medija ili ne,” rekla je Tanja Rudež s Jutarnjeg lista, za portal Čuda Prirode.

Ali znanstvenici moraju znati da novinari nisu tu kako bi im bili PR služba koja će samo nekritički prenositi njihove poruke javnosti. Novinari su tu kako bi kritički pisali o znanosti – u službi javnosti - i propitivali znanost i znanstvenike, bas kao i bilo koji drugi aspket društva.

To je kod nas naročito važno, s obzirom na mnoge nagomilane probleme u akademskoj zajednici.

Kao glavne probleme u hrvatskoj akademskoj zajednici Rudež ističe korupciju, nepotizam, klijentelizam pa čak i kriminal. “Iskreno, ima dana kada mi se čini da pratim crnu kroniku, a ne akademsku zajednicu,” rekla je za portal Čuda Prirode.

Promjene na bolje moraju doći iz same akademske zajednice, te znanstvenici moraju prestati šutiti o problemima unutar samog sistema znanosti. Npr. Jelena Kalinić, novinarka iz BIH, piše u nedavnom komentaru za časopis Nature, kako znanstvenici moraju kritizirati pseudoznanost. Novinari im tu mogu biti suradnici.

Ali važno je i da znanstvenici imaju više razumijevanja za novinare i da znaju kako mediji funkcioniraju.

“Jedan od problema s kojima se susreću znanstveni novinari jest i nerazumijevanje znanstvenika prema zahtjevima novinarskog i uredničkog posla,» kaže Nenad Jarić Dauenhaer, novinar s portala indeks.hr za portal Čuda Prirode.

«Osobito često znanstvenici se žale da su naslovi previše senzacionalistički, ili previše neprecizni. No činjenica je da naslove biraju urednici, a da su oni odgovorni za to da tekstovi budu čitani. Ponekad je jednostavno neophodno malo ‘nabrijati’ naslove kako bi privukli čitatelje. Jedan od čimbenika koji određuju naslov također je i dizajn stranice u novinama ili na internetu. Dobri znanstveni novinari i urednici moraju znati kako privući pozornost publike, a da tekstom ne izigraju očekivanja koja su stvorili naslovom.»

Zaključno: imamo odličnih i nagrađivanih znanstvenih novinara u nizu raznim medija, i znanstvenici bi im trebali širom otvoriti vrata i shvatiti da je znanstveno novinarstvo ključan dio šireg ekosistema znanosti u društvu, koji je neophodan za zdravo funkcioniranje i same znanosti.

 

Mićo Tatalović, Fellow at MIT Knight Science Journalism Programme

 

Dodajte komentar